Šibenik je prepoznatljiv po svojim kulturno-povijesnim znamenitostima i prirodnim ljepotama te se može pohvaliti s čak dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a.

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu. Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici kralja Petra Krešimira IV, pa se naziva i Krešimirovim gradom. Među hrvatskim gradovima ističe se jedinstvenim položajem na središnjem dijelu hrvatskog Jadrana.

Prekrasni grad jedinstvenog urbanog izričaja, povezan je živopisnim uskim, krivudavim Kanalom sv. Ante s otvorenim morem. Ulaz u kanal čuva renesansna tvrđava sv. Nikole, koja je s još tri gradske tvrđave – sv. Mihovil, sv. Ivan i Barone, simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika, ali i jedna od svega tri takve utvrde na Mediteranu.

Šibenik je jedini grad u Hrvatskoj te jedan od rijetkih gradova u svijetu sa dva spomenika upisana na UNESCO-v  popis zaštićene kulturne baštine.

Zanimljivo je da je upravo Šibenik prvi grad u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu električnu struju zahvaljujući patentima Nikole Tesle i to 1895. godine (28. 8.). Hidroelektrana Jaruga na rijeci Krki puštena je u rad dva dana kasnije od hidroelektrane na Niagarinim slapovima u SAD-u. No Šibenčani su tog istog dana dobili struju, a stanovnici Buffalla tek godinu kasnije odnosno 1896. godine.

Šibenik je i grad Fausta Vrančića za kojeg se veže izum Homo Volansa – letećeg čovjeka, ali Faust je izumio puno više od toga. Iako je živio u vrijeme kad je razvoj tehničke znanosti, kakvu danas poznajemo bio u razvitku, uspio je izraditi nacrte 56 uređaja koju uključuju inovacije primjerice za mlin na vodeni i vjetreni pogon, mostove i druge bitne inovacije. Sve te inovacije i izume objavio je u zbirci Machinae Novae. Memorijalni muzej Fausta Vrančića nalazi se na otoku Prviću u blizini Šibenika i vrijedan je posjeta.

Vrlo je zanimljivo kako Šibenik ima i svoju kapu – u prošlosti poznatija u svojoj crvenoj verziji, danas ipak prisutnija u narančastoj boji šibenska kapa jedan je od simbola Šibenika, ali i Hrvatske. Kroz dva stoljeća, u vrijeme Mletaka, kovao se vlastiti novac poznat pod nazivom bagatin – danas je on jedan od prepoznatljivih gradskih suvenira, a nakit pod nazivom šibenski botun izvorno je krasio muške narodne nošnje, a danas ga se može naći u svim vrstima nakita kako muškog tako i još više ženskog.

Nacionalni park "Krka" obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole kojeg uz prirodne ljepote krasi i bogata kulturno povijesna baština.  Drugi Nacionalni park „Kornati“ nalazi se u sklopu kornatskog otočja s 152 otoka. Također treba  spomenuti i obližnji Park prirode „Vransko jezero“, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj kojem je dominantna karakteristika što je posebni ornitološki rezervat s 256 vrsta ptica.

Prekrasni arhipelag grada Šibenika čine 242 otoka, otočića, hridi i grebena sa svega 10 otočkih naselja. Najpoznatiji među njima svakako su Zlarin – otok koralja i Krapanj – otok spužvara.

U Šibeniku je izgrađeno jedno od najstarijih kazališta u Hrvatskoj, koje je otvoreno 1870. godine. Kazalište je još od 1958. godine domaćin jedinstvenog festivala u Hrvatskoj i šire Međunarodnog dječjeg festivala.

Jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša bio je šibenčanin Dražen Petrović kojeg su zbog sportske genijalnosti nazivali "košarkaškim Mozartom". Dražen Petrović uvršten je među 50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u NBA. Igrao je za klubove Šibenka, Cibona, Real Madrid u Europi te NBA klubove Portland Trail Blazers te New Jersey Nets. Postao je član Košarkaške kuće slavnih (Naismith Memorial Basketball Hall of Fame). U Šibeniku se nalazi spomen soba Draženu Petroviću smještena u stanu gdje je nekad živio.